Možda
niste znali:
Suzbijanje
pacova I drugih
glodara ima veliko
higijensko I ekonomsko
značenje
Pacovi su prenosioci
više od 20 bolesti
ljudi I životinja.
Pacov za godinu
dana pojede 18
do 25 kg žitarica,
a još više uništi
razvlačenjem I
onečišćenjem (zagađenjem)
izmetom.
Red GLODARA (Rodrntia)
spada u razred
Mammalia U našoj
zemlji glodari
su zastupljeni
sa 5 porodica,
17 rodova I 29
vrsta sa više
od 90 podvrsta.
Najvažnije štetočine
su; pacovi, miševi,
slepo kuče itd
.
PACOVI
Spadaju
u rod Rattus.
Kod nas žive Smeđi
pacov Rattus Norvegicus
koji je i najrašireniji
i Crni pacov Rattus
rattus. Od podvrsta
crnog pacova nalazimo
najčešće Običnog
crnog pacova (Rattus
rattus rattus),
ređe Aleksandrijskog
pacova (Rattus
rattus Aleksandrinus).
Karakteristika
za njega je sivo-smeđa
dlaka na leđima
pa se zbog toga
često zamenjuje
sa smeđim pacovom.
Tu spada I pacov
plodožserac /
Rattus rattus
frugivorus). Živi
u prirodi penje
se po drveću.
Dlaka na leđima
mu je žućkasta
do crvenkasto
smeđa a na trbuhu
bela.
Ključ
za razlikovanje
crnog I smeđeg
pacova dali su
Howard I Mersh
1974 godine.
Osobine
Smeđi pacov Crni
pacov
Težina Od 200
do 500 grama
veliki, robusan,
pogrbljen 150
do 200 grama
uglađen graciozan.
Dužina repa >
od 110 mm
kraći od tela,
gore taman
dole svetle boje.
>od 110 mm
doseže njušku,
taman sa mešanim
prstenovima
Glava Sa tupom
njuškom Sa šiljastom
njuškom
Uši Ne dosežu
oči Mogu pokriti
oči
Oči Male Velike
Dužina zadnjih
nogu 44 mm 35
mm
Broj prsnih dojki
ženke 6 4 - 6
Broj invaginalnih
dojki ženke 6
6
Boja dlake na
trbuhu Bela sa
sivim prelazima
Jednolična bilo
da je bela, žućkasta
ili siva
Smeđi pacov ili
'pscov selac'
uopšteno snažniji
je od crnog pacova.
Rado boravi u
kanalizaciji,
vlažnim podrumima,
kućama, stajama,
magacinima, đubrištima,
wc-ima, klanicama,
mlekarama, mlinovima,
pekarama, silosima,
fabrikama za proizvodnju
ulja u okolini
železničkih stanica
I na drugim mestima.
Steinger 1952
godine opisuje
>>arhitekturu<<
njihovih podzemnih
skloništa. Radi
se o tzv. 'Centralnim
kotlovima' 50
x 50 cm I manjim
kotlovima 30 x
30 cm, od kojih
se radijalno granaju
hodnici. Smeđi
pacov je dobar
plivač pa može
plivati 90 minuta
I roniti do 2
minuta.
Sobzirom
na biološki potencijal
smeđi pacov je
plodniji. Ženka
je sposobna za
priplod već posle
tri meseca. Gravidnost
traje 22 dana.
Godišnje se može
okotiti 3 do 6
puta. Rađa po
8 do 12 mladih.
Prosečno živi
oko 3 godine.
Crni pacov izbegava
vodu, živi na
tavanu I u gornjim
delovima zgrada.
Dobro balansira
na žici I penje
se dobro uz vertikalne
zidove.
Ženka crnog pacova
okoti se samo
1 do 2 puta godišnje
po 5 do 6 mladih.
Ove
dve vrste pacova
ne podnose jedna
drugu, pa zauzimaju
pojedina područja
I pri tome ne
trpe uljeze.
Miševi
Spadaju
u porodicu Muridae.
Oni za razliku
od voluharica
imaju duži rep
koji je uvek duži
od polovine dužine
tela. Zatim se
razlikuju po dužim
golim ušima, većim
izbočenim očima
I šiljatom glavom.
Tu spadaju poljski
miš (Apodemus
agrarius), šumski
miš (apodemus
sylvaticus) ,
žutogrli miš (apodemus
flavicolis), mali
miš (Micromus
minutus) I miš
humkaš (Mus musculus
hortulanus).
Kučni
miš (Mus musculus)
živi za vreme
toplijeg dela
godine u polju,
ne kopa sam rupe
već se zavlači
u postojeće rupe.
Kada se letina
ubere sa polja
preseljava se
u skladišta hrane
kao I u kuće I
staje. Nalazimo
ga često na tavanima.
Kućni miš je dugačak
oko 8 cm I ima
skoro isto toliko
dugačak rep. Ženka
polno sazre za
2 meseca, gravidnost
traje 8 do 24
dana a okoti oko
4 do 5 puta godišnje
oko 13 mladih
u svakom leglu.
Karakteristično
je za miševe da
imaju specifičan
neprijatan miris.
Voluharice
Spadaju u porodicu
Cricetidae I podporodicu
Microtinae.
Razlikuju se od
pravih miševa
po tome što imaju
kraći rep od tela,
kraće uši, sitne
oči, širu glavu
I kraću njušku.
Postoje poljska
voluharica (Microtus
arvalis), šumska
(Clethrionomus
glareolus) I vodena
/Arvicola terrestris).
Slepo
kuče
(Spalax leucodon
- monticola ).Spada
u porodicu Spalacidae.
Dugačko je 20
cm, živi pod zemljom
I aktivno je čitave
godine .
Hrani se podzemnim
I nadzemnim delovima
biljaka. Nema
repa.
Krtice
(Talpa europea)
Ženke krtice žive
samostalno.
Krtice se pare
jednom godišnje
i posle parenja
izbacuju mužjaka.
Rađaju 4-5 mladih.
Po odrastanju
mladi se osamostale
i napustaju majku
- odnosno majka
ih izbacuje iz
jazbine.
Krtice su aktivne
na svaka 4 sata
. Odnosno 4 sata
su aktivne a 4
sata odmaraju.
Krtice podrivaju
zemlju I prave
humke tražeći
hranu I gradeći
podzemne kanale.
Hrane se kišnim
glistama I larvama
insekata I insektima.
Biljkama se ne
hrane iako ih
podrivaju.
Najveće štete
čine u povrtnjacima
I na travnjacima.
Krtice su zakonom
zaštićene i ne
smeju se ubijati.
Zabranjeno
kopiranje preštampavanje
I umnožavanje
kao I javno prezentovanje,
izvođenje I emitovanje
u bilo kom obliku,
kako u celosti
tako I u delovima.
Copyright Š Tehnomedicina
|