Moľda
niste znali:
Suzbijanje
pacova I drugih
glodara ima veliko
higijensko I ekonomsko
značenje
Pacovi su prenosioci
viąe od 20 bolesti
ljudi I ľivotinja.
Pacov za godinu
dana pojede 18
do 25 kg ľitarica,
a joą viąe uniąti
razvlačenjem I
onečiąćenjem (zagađenjem)
izmetom.
Red GLODARA (Rodrntia)
spada u razred
Mammalia U naąoj
zemlji glodari
su zastupljeni
sa 5 porodica,
17 rodova I 29
vrsta sa viąe
od 90 podvrsta.
Najvaľnije ątetočine
su; pacovi, miąevi,
slepo kuče itd
.
PACOVI
Spadaju
u rod Rattus.
Kod nas ľive Smeđi
pacov Rattus Norvegicus
koji je i najraąireniji
i Crni pacov Rattus
rattus. Od podvrsta
crnog pacova nalazimo
najčeąće Običnog
crnog pacova (Rattus
rattus rattus),
ređe Aleksandrijskog
pacova (Rattus
rattus Aleksandrinus).
Karakteristika
za njega je sivo-smeđa
dlaka na leđima
pa se zbog toga
često zamenjuje
sa smeđim pacovom.
Tu spada I pacov
plodoľserac /
Rattus rattus
frugivorus). ®ivi
u prirodi penje
se po drveću.
Dlaka na leđima
mu je ľućkasta
do crvenkasto
smeđa a na trbuhu
bela.
Ključ
za razlikovanje
crnog I smeđeg
pacova dali su
Howard I Mersh
1974 godine.
Osobine
Smeđi pacov Crni
pacov
Teľina Od 200
do 500 grama
veliki, robusan,
pogrbljen 150
do 200 grama
uglađen graciozan.
Duľina repa >
od 110 mm
kraći od tela,
gore taman
dole svetle boje.
>od 110 mm
doseľe njuąku,
taman sa meąanim
prstenovima
Glava Sa tupom
njuąkom Sa ąiljastom
njuąkom
Uąi Ne doseľu
oči Mogu pokriti
oči
Oči Male Velike
Duľina zadnjih
nogu 44 mm 35
mm
Broj prsnih dojki
ľenke 6 4 - 6
Broj invaginalnih
dojki ľenke 6
6
Boja dlake na
trbuhu Bela sa
sivim prelazima
Jednolična bilo
da je bela, ľućkasta
ili siva
Smeđi pacov ili
'pscov selac'
uopąteno snaľniji
je od crnog pacova.
Rado boravi u
kanalizaciji,
vlaľnim podrumima,
kućama, stajama,
magacinima, đubriątima,
wc-ima, klanicama,
mlekarama, mlinovima,
pekarama, silosima,
fabrikama za proizvodnju
ulja u okolini
ľelezničkih stanica
I na drugim mestima.
Steinger 1952
godine opisuje
>>arhitekturu<<
njihovih podzemnih
skloniąta. Radi
se o tzv. 'Centralnim
kotlovima' 50
x 50 cm I manjim
kotlovima 30 x
30 cm, od kojih
se radijalno granaju
hodnici. Smeđi
pacov je dobar
plivač pa moľe
plivati 90 minuta
I roniti do 2
minuta.
Sobzirom
na bioloąki potencijal
smeđi pacov je
plodniji. ®enka
je sposobna za
priplod već posle
tri meseca. Gravidnost
traje 22 dana.
Godiąnje se moľe
okotiti 3 do 6
puta. Rađa po
8 do 12 mladih.
Prosečno ľivi
oko 3 godine.
Crni pacov izbegava
vodu, ľivi na
tavanu I u gornjim
delovima zgrada.
Dobro balansira
na ľici I penje
se dobro uz vertikalne
zidove.
®enka crnog pacova
okoti se samo
1 do 2 puta godiąnje
po 5 do 6 mladih.
Ove
dve vrste pacova
ne podnose jedna
drugu, pa zauzimaju
pojedina područja
I pri tome ne
trpe uljeze.
Miąevi
Spadaju
u porodicu Muridae.
Oni za razliku
od voluharica
imaju duľi rep
koji je uvek duľi
od polovine duľine
tela. Zatim se
razlikuju po duľim
golim uąima, većim
izbočenim očima
I ąiljatom glavom.
Tu spadaju poljski
mią (Apodemus
agrarius), ąumski
mią (apodemus
sylvaticus) ,
ľutogrli mią (apodemus
flavicolis), mali
mią (Micromus
minutus) I mią
humkaą (Mus musculus
hortulanus).
Kučni
mią (Mus musculus)
ľivi za vreme
toplijeg dela
godine u polju,
ne kopa sam rupe
već se zavlači
u postojeće rupe.
Kada se letina
ubere sa polja
preseljava se
u skladiąta hrane
kao I u kuće I
staje. Nalazimo
ga često na tavanima.
Kućni mią je dugačak
oko 8 cm I ima
skoro isto toliko
dugačak rep. ®enka
polno sazre za
2 meseca, gravidnost
traje 8 do 24
dana a okoti oko
4 do 5 puta godiąnje
oko 13 mladih
u svakom leglu.
Karakteristično
je za miąeve da
imaju specifičan
neprijatan miris.
Voluharice
Spadaju u porodicu
Cricetidae I podporodicu
Microtinae.
Razlikuju se od
pravih miąeva
po tome ąto imaju
kraći rep od tela,
kraće uąi, sitne
oči, ąiru glavu
I kraću njuąku.
Postoje poljska
voluharica (Microtus
arvalis), ąumska
(Clethrionomus
glareolus) I vodena
/Arvicola terrestris).
Slepo
kuče
(Spalax leucodon
- monticola ).Spada
u porodicu Spalacidae.
Dugačko je 20
cm, ľivi pod zemljom
I aktivno je čitave
godine .
Hrani se podzemnim
I nadzemnim delovima
biljaka. Nema
repa.
Krtice
(Talpa europea)
®enke krtice ľive
samostalno.
Krtice se pare
jednom godiąnje
i posle parenja
izbacuju muľjaka.
Rađaju 4-5 mladih.
Po odrastanju
mladi se osamostale
i napustaju majku
- odnosno majka
ih izbacuje iz
jazbine.
Krtice su aktivne
na svaka 4 sata
. Odnosno 4 sata
su aktivne a 4
sata odmaraju.
Krtice podrivaju
zemlju I prave
humke traľeći
hranu I gradeći
podzemne kanale.
Hrane se kiąnim
glistama I larvama
insekata I insektima.
Biljkama se ne
hrane iako ih
podrivaju.
Najveće ątete
čine u povrtnjacima
I na travnjacima.
Krtice su zakonom
zaątićene i ne
smeju se ubijati.
Zabranjeno
kopiranje preątampavanje
I umnoľavanje
kao I javno prezentovanje,
izvođenje I emitovanje
u bilo kom obliku,
kako u celosti
tako I u delovima.
Copyright © Tehnomedicina
|