Moľda
niste znali:
Suzbijanje
pacova I drugih glodara ima veliko
higijensko I ekonomsko značenje
Pacovi su prenosioci više od 20 bolesti
ljudi I ľivotinja. Pacov za godinu
dana pojede 18 do 25 kg ľitarica,
a još više uništi razvlačenjem I onečišćenjem
(zagađenjem) izmetom.
Red GLODARA (Rodrntia) spada u razred
Mammalia U našoj zemlji glodari su
zastupljeni sa 5 porodica, 17 rodova
I 29 vrsta sa više od 90 podvrsta.
Najvaľnije štetočine su; pacovi, miševi,
slepo kuče itd .
PACOVI
Spadaju
u rod Rattus. Kod nas ľive Smeđi pacov
Rattus Norvegicus koji je i najrašireniji
i Crni pacov Rattus rattus. Od podvrsta
crnog pacova nalazimo najčešće Običnog
crnog pacova (Rattus rattus rattus),
ređe Aleksandrijskog pacova (Rattus
rattus Aleksandrinus). Karakteristika
za njega je sivo-smeđa dlaka na leđima
pa se zbog toga često zamenjuje sa
smeđim pacovom.
Tu spada I pacov plodoľserac / Rattus
rattus frugivorus). ®ivi u prirodi
penje se po drveću. Dlaka na leđima
mu je ľućkasta do crvenkasto smeđa
a na trbuhu bela.
Ključ
za razlikovanje crnog I smeđeg pacova
dali su Howard I Mersh 1974 godine.
Osobine
Smeđi pacov Crni pacov
Teľina Od 200 do 500 grama
veliki, robusan, pogrbljen 150 do
200 grama
uglađen graciozan.
Duľina repa > od 110 mm
kraći od tela,
gore taman
dole svetle boje. >od 110 mm doseľe
njušku, taman sa mešanim prstenovima
Glava Sa tupom njuškom Sa šiljastom
njuškom
Uši Ne doseľu oči Mogu pokriti oči
Oči Male Velike
Duľina zadnjih nogu 44 mm 35 mm
Broj prsnih dojki ľenke 6 4 - 6
Broj invaginalnih dojki ľenke 6 6
Boja dlake na trbuhu Bela sa sivim
prelazima Jednolična bilo da je bela,
ľućkasta ili siva
Smeđi pacov ili 'pscov selac' uopšteno
snaľniji je od crnog pacova.
Rado boravi u kanalizaciji, vlaľnim
podrumima, kućama, stajama, magacinima,
đubrištima, wc-ima, klanicama, mlekarama,
mlinovima, pekarama, silosima, fabrikama
za proizvodnju ulja u okolini ľelezničkih
stanica I na drugim mestima.
Steinger 1952 godine opisuje >>arhitekturu<<
njihovih podzemnih skloništa. Radi
se o tzv. 'Centralnim kotlovima' 50
x 50 cm I manjim kotlovima 30 x 30
cm, od kojih se radijalno granaju
hodnici. Smeđi pacov je dobar plivač
pa moľe plivati 90 minuta I roniti
do 2 minuta.
Sobzirom
na biološki potencijal smeđi pacov
je plodniji. ®enka je sposobna za
priplod već posle tri meseca. Gravidnost
traje 22 dana. Godišnje se moľe okotiti
3 do 6 puta. Rađa po 8 do 12 mladih.
Prosečno ľivi oko 3 godine.
Crni pacov izbegava vodu, ľivi na
tavanu I u gornjim delovima zgrada.
Dobro balansira na ľici I penje se
dobro uz vertikalne zidove.
®enka crnog pacova okoti se samo 1
do 2 puta godišnje po 5 do 6 mladih.
Ove
dve vrste pacova ne podnose jedna
drugu, pa zauzimaju pojedina područja
I pri tome ne trpe uljeze.
Miševi
Spadaju
u porodicu Muridae. Oni za razliku
od voluharica imaju duľi rep koji
je uvek duľi od polovine duľine tela.
Zatim se razlikuju po duľim golim
ušima, većim izbočenim očima I šiljatom
glavom. Tu spadaju poljski miš (Apodemus
agrarius), šumski miš (apodemus sylvaticus)
, ľutogrli miš (apodemus flavicolis),
mali miš (Micromus minutus) I miš
humkaš (Mus musculus hortulanus).
Kučni
miš (Mus musculus) ľivi za vreme toplijeg
dela godine u polju, ne kopa sam rupe
već se zavlači u postojeće rupe. Kada
se letina ubere sa polja preseljava
se u skladišta hrane kao I u kuće
I staje. Nalazimo ga često na tavanima.
Kućni miš je dugačak oko 8 cm I ima
skoro isto toliko dugačak rep. ®enka
polno sazre za 2 meseca, gravidnost
traje 8 do 24 dana a okoti oko 4 do
5 puta godišnje oko 13 mladih u svakom
leglu. Karakteristično je za miševe
da imaju specifičan neprijatan miris.
Voluharice
Spadaju u porodicu Cricetidae I podporodicu
Microtinae.
Razlikuju se od pravih miševa po tome
što imaju kraći rep od tela, kraće
uši, sitne oči, širu glavu I kraću
njušku.
Postoje poljska voluharica (Microtus
arvalis), šumska (Clethrionomus glareolus)
I vodena /Arvicola terrestris).
Slepo
kuče
(Spalax leucodon - monticola ).Spada
u porodicu Spalacidae. Dugačko je
20 cm, ľivi pod zemljom I aktivno
je čitave godine .
Hrani se podzemnim I nadzemnim delovima
biljaka. Nema repa.
Krtice
(Talpa europea)
®enke krtice ľive samostalno.
Krtice se pare jednom godišnje i posle
parenja izbacuju muľjaka.
Rađaju 4-5 mladih. Po odrastanju mladi
se osamostale i napustaju majku -
odnosno majka ih izbacuje iz jazbine.
Krtice su aktivne na svaka 4 sata
. Odnosno 4 sata su aktivne a 4 sata
odmaraju.
Krtice podrivaju zemlju I prave humke
traľeći hranu I gradeći podzemne kanale.
Hrane se kišnim glistama I larvama
insekata I insektima.
Biljkama se ne hrane iako ih podrivaju.
Najveće štete čine u povrtnjacima
I na travnjacima.
Krtice su zakonom zaštićene i ne smeju
se ubijati.
Zabranjeno
kopiranje preštampavanje I umnoľavanje
kao I javno prezentovanje, izvođenje
I emitovanje
u bilo kom obliku, kako u celosti
tako I u delovima.
Copyright Š Tehnomedicina
|